Poljski pokus je proveden na području sjeveroistočne Hrvatske s ciljem evaluacije različitih strategija suzbijanja korova u češnjaku (Alium sativum L.). Predmet ovog istraživanja bio je utvrditi kako različite strategije suzbijanja korova utječu na korovnu zajednicu u češnjaku i kakav je ekonomski učinak svakog od istraživanih tretmana. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu sa tri različita tretmana suzbijanja korova: kemijsko (sa PRE-EM i POST-EM primjenom), mehaničko (tri puta tijekom vegetacijske sezone) i kombinaciju kemijskog i mehaničkog suzbijanja. Zakorovljena, kontrolna varijanta je također bila uključena u pokus. Dobiveni podatci o gustoći korova, svježoj nadzemnoj biomasi korova i prinosu češnjaka prikupljeni su na kraju vegetacijske sezone te statistički i ekonomski analizirani. Najznačajniji korovi tijekom provedbe pokusa bili su: Sorghum halepense, Ambrosia artemisiifolia, Cirsium arvense and Chenopodium album. Primjenjene strategije suzbijanja korova različito su utjecale na gustoću i nadzemnu biomasu korova te na prinos češnjaka. Signifikantno manja gustoća korova i njihova nadzemna biomasa u usporedbi sa zakorovjenom kontrolom utvrđena je na parcelama s mehaničkim suzbijanjem korova i s kombinacijom mehaničkog i kemijskog suzbiljanja. Aplikacija herbicida u ovom pokusu nije se pokazala uspješnom i ostvarila je na kraju vegetacijske sezone signifikantno niži prinos u odnosu na ostale tretmane. Tretman s najboljem omjerom troškova i koristi jest kombinacija kemijskog i mehaničkog suzbijanja korova i može se preporučiti farmerima kao uspješna strategija za postizanje visokog pronosa i ostvarenja maksimalnog profita.